Poražavajuća izlaznost na referendum za pristupanje Europskoj uniji i još strašniji postotak od 20% odazvanog biračkog tijela na prošlim izborima za Europski parlament, zadali su velik udarac demokraciji u Hrvatskoj. Iskreno, naš tim nije puno dvojio na koju se ciljnu skupinu orijentirati. Bilo nam je jasno da u društvu vlada apatična atmosfera prema demokraciji i da je nepovjerenje prema bilo kakvom obliku politike veliko. Smatramo vrlo važnim da se negdje podvuče crta i da stvarno gradimo budućnost na mladim generacija, a ne samo da se ta sada već otrcana fraza koristi za koji glas više na izborima. Iz tih razloga smo odlučili posvetiti našu pažnju „mladoj generaciji“ odnosno srednjoškolcima. Jer ako ih se nastavi ignorirati te im se ne objasni važnost i vrijednost demokracije, izgubiti ćemo još jednu generaciju na koju se moglo, a nije utjecalo.
Pošto smo se odlučili djelovati na srednjoškolce, shvatili smo da bismo mogli organizirati radionicu. Kontaktirali smo profesora Politike i gospodarstva u srednjoj školi Isidora Kršnjavog iz Našica koji nam je velikodušno ustupio jedan školski sat. Odlučili smo podijeliti taj školski sat na tri dijela. Prvi dio je bio vezan uz strukturu Europske unije, zakonodavni proces i općenitih podataka o Europskoj uniji (broj stanovnika, himna, moto, broj članica, povijest, itd.). Dotakli smo se tema poput trodiobe vlasti te smo uspoređivali kako ona funkcionira u Europskoj uniji u odnosu na Hrvatsku. Nešto smo se duže zadržali na Europarlamentu, njegovoj strukturi i načinu rada iz razloga što su Europarlamentarni izbori bili fokus našega djelovanja. Drugi dio radionice je bio koncipiran na taj način da smo tražili suradnju(interakciju) od strane učenika. Sadržaj drugog djela se temeljio na pitanju „zašto je važno glasati?“. Njihova mišljenja su bila u prvom planu ovog dijela. Prema njihovoj aktivnosti i zanimanju za temu zaključili smo da im se taj dio radionice najviše svidio. Spomenuli smo im i kako je prijedlog zakona koji Hrvatskoj omogućuje lakšu trgovinu sa zemljama bivše Jugoslavije (CEFTA) prošao samo za jedan glas. Treći dio radionice je bio vrlo kratak, inače je bio osmišljen za njihova pitanja nama, no prvi i drugi dio radionice su se malo odužili pa smo tek stigli odgovorili na par pitanja. Na samom početku radionice smo učenicima podijelili ankete koje su nam poslužile da saznamo ponešto o njihovom znanju i stavovima o glasanju. Obrazac ankete i rezultati se nalaze u prilogu iza teksta. Isto tako smo na samom kraju radionice podijelili završne ankete koje su nam dale povratnu informaciju o kvaliteti radionica i o njihovim stavovima nakon radionice. Obrazac završne ankete i rezultati se isto tako nalaze u prilogu iza teksta.
Zadatak je iz više perspektiva bio koristan. Mi smo dobili priliku prezentirati, što je svaki put korisno jer što više prezentiramo to smo vještiji. Učenici su dobili priliku saznati nešto novo i korisno o Europskoj uniji, a Hrvatska je, nadamo se, dobila barem nekoliko birača više.
Naš tim je izrazito zadovoljan provedbom, a i rezultatima koje smo dobili iz završne ankete. Promijenili smo stav o glasanju kod 80% učenika, a čak 96% učenika bi željelo da postoji više takvih radionica. Iako smo radili s malim brojem ljudi naš tim smatra da smo ipak napravili nešto korisno za društvo. Jedino što bismo promijenili da izlažemo iznova jest to što bismo preformulirali pitanje „Jeste li na temelju ovog izlaganja promijenili mišljenje o EU?... *Ako jeste napišite što vas je potaknulo na to?“. Preformulirali bismo to pitanje iz razloga što smo čuli nekoliko učenika da su odgovorili negativno zato što „im se nije dalo“ pisati razloge. No čak je i to korisno jer što smo naučili da ne treba postavljati takva pitanja.
