Godine 2008. Hrvatski je sabor 18. listopada proglasio Danom kravate te se isti službeno slavi u Hrvatskoj te u nekim dijelovima svijeta.
Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojemu su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici u francuskoj vojsci prije 400 godina. Hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, nosili su jedan prepoznatljiv detalj – crveni rubac oko vrata, preteču današnje kravate. Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve rupce oko vrata može se naći u hrvatskim običajima. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. Isto tako, kravata je vojnicima mogla poslužiti kao zaštita od prašine prilikom jahanja, povez za previjanje i učvršćivanje rana, kako zaštita od sunca i filter za pročišćavanje vode. Rubac je u početku izrađivan od laganog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi. Osvojio je probirljive Parižane koji su ga prozvali a la Croate (a la kroat - na hrvatski način). Francuski kralj Luj XIV. počinje ga nositi zbog jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara. Iz Francuske se kravata širi Europom. Mnogi su iznenađeni spoznajom da je Hrvatska domovina kravate, ali najveći proizvođači kravata kažu: Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.
Dunja Irha Baričević, prof.
