Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice

Na ŽSV za hrvatski jezik, organiziranom u Našicama 15. travnja 2016. u školskoj knjižnici, nazočilo je dvadesetak predstavnika županijskih srednjih škola. Članica stručne radne skupine za izradu dokumenata Cjelovite kurikularne reforme Anita Šojat, prof. savjet., predstavila je ciljeve i načela CKR te potaknula konstruktivnu stručnu raspravu tijekom koje su iznesena zapažanja i prijedlozi o predmetnom kurikulu ili uputniku za hrvatski jezik, kao i ostalim objavljenim dokumentima. Uočena su načela koja potiču bitne ljudske značajke: povezanost, djelovanje i dobrobit. Novu kvalitetu reformiranom odgoju i obrazovanju daje nastava usmjerena na učenika i učenje za život, na komunikacijsko-funkcionalnu uporabu jezika te razvoj jezičnih djelatnosti i kreativnosti.

Predmetni kurikulum Hrvatskoga jezika jasno određuje ciljeve i ishode poučavanja. Reforma donosi promjene u autonomiji rada nastavnika, rasterećuje učenika nepotrebnim formalnim znanjima i naglasak stavlja na sposobnosti ili funkcionalna znanja te uključuje kulturne događaje u lokalnoj i široj sredini. Primijećeno je da su u predloženom popisu lektire nedostatno zastupljeni hrvatski autori u odnosu na strane. Unatoč negativnim iskustvima u eksperimentalnom programu, izostavljen je književnopovijesni slijed u proučavanju književnosti. Predloženo je da se odrede zajednički sadržaji radi ujednačenog i pravednog vanjskog vrednovanja učenika na državnoj maturi te upozoreno na problem nedostatne opremljenosti knjižnica i učionica aktualnim izvorima. Predloženi uputnik za hrvatski jezik potiče učenike da postupno upoznaju i primjenjuju različite izravne i neizravne strategije učenja i digitalno okruženje te razvijaju aktivan rječnik i primjenjuju osnovna znanja o jezičnim odnosima u skladu s jezičnom normom u svrhovitoj komunikaciji, da se produktivno služe strategijama slušanja, govorenja, čitanja i pisanja složenih tekstova različitih funkcionalnih stilova u skladu s vrstom i područjem obrazovanja za nastavak školovanja i za rad te razlikuje činjenice od mišljenja susrećući se s različitim vrstama tekstova i teme primjerenih svojoj dobi. Uputnik usmjerava učenike da se koriste vještinama kritičkog i kreativnog mišljenja u propitivanju i vrednovanju različitih obavijesnih i književnih tekstova povezujući ih sa suvremenim temama i osobnim iskustvima; ukazuje na važnost tekstova za razvoj stavova, vrijednosti i identiteta te značaj humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i prihvaćanje različitosti te sudjelovanje i odgovornost za suživot u zajednici. Međupredmetni uputnik pak usmjerava učenika na stjecanje znanja o raznolikosti prirode i razumijevanje složenih odnosa između ljudi i okoliša, razvijanje kritičkoga mišljenja te osobne i društvene odgovornosti nužne za održivost.  

Svi nastavnici trebaju proučiti objavljene dokumente i ostvariti konstruktivnu stručnu raspravu na temu predstojeće cjelovite kurikularne reforme koja u nastavi hrvatskoga jezika najavljuje nova predmetna područja i sastavnice odnosno domene: Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. To su polazišta koja omogućuju svladavanje čitalačke, komunikacijsko-funkcionalne i međukulturne pismenosti te razvoj svijesti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih. Tako će učenici, učeći hrvatski jezik, biti osposobljeni za osobni razvoj, uspješno školovanje, cjeloživotno učenje te kritički odnos prema pojavama u društvenom i poslovnom životu jer je mladoj osobi jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ju okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose osobnoj dobrobiti i omogućuju djelovanje u osobnim, društvenim, poslovnim, političkim i kulturnim prigodama.

Detaljna zapažanja i prijedlozi zabilježeni tijekom rasprave prosljeđuju se ekspertnom timu za CKR. 

Marija Pepelko, prof.savjet.